Kako se suvremena montažna drvena kuća ponaša tijekom ljetnih vrućina? Pregrijava li se unutrašnjost brzo i koliko je aktivnog hlađenja doista potrebno? Odgovore donose konkretna mjerenja i iskustvo Gregora Jelena tijekom prvog ljeta provedenog u njegovoj kući Lumar.

Kod montažnih kuća često se postavlja pitanje kako se zbog relativno lagane konstrukcije ponašaju tijekom razdoblja visokih ljetnih temperatura. Pregrijava li se unutrašnjost brzo? Koliko je aktivnog hlađenja potrebno kada vanjske temperature prijeđu 35 °C? I kakvu ulogu u osiguravanju ugodne unutarnje klime imaju toplinska ovojnica, zasjenjenje, ventilacija i način korištenja kuće?

Kolovoz 2026. pružio je dobru priliku da se ta pitanja provjere i u praksi. Gregor Jelen pratio je vanjske i unutarnje temperature u svojoj kući Lumar, kao i potrošnju energije za hlađenje. Rezultati njegova prvog ljeta u novom domu pružaju konkretan uvid u ponašanje energetski učinkovite drvene kuće tijekom razdoblja visokih ljetnih temperatura.

Vani gotovo 38 °C, u kući najviše 24,4 °C

Od 1. do 25. kolovoza prosječna vanjska temperatura iznosila je približno 24,0 °C, dok je najviša izmjerena temperatura dosegnula 37,6 °C.

Unatoč tome, prosječna unutarnja temperatura iznosila je 23,3 °C. Još je zanimljiviji podatak o najvišoj temperaturi u kući – tijekom cijelog analiziranog razdoblja nije prešla 24,4 °C.

Foto: Lumar

Tijekom najtoplijih dana razlika između vanjske i unutarnje temperature tako je prelazila 13 °C. No temperatura je samo dio priče. Za cjelovitu sliku ljetnih uvjeta stanovanja važno je i pitanje koliko je energije bilo potrebno za održavanje takvih temperatura.

Aktivno hlađenje? Samo nekoliko dana u kolovozu

Foto: Lumar

Kuća je opremljena dizalicom topline Vaillant aroTHERM plus, povezanom sa sustavom podnog grijanja koji omogućuje i hlađenje.

Podaci o potrošnji energije dostupni su za razdoblje od 6. kolovoza nadalje. Između 6. i 25. kolovoza dizalica topline za aktivno je hlađenje potrošila približno 15,4 kWh električne energije, pri čemu je proizvela oko 97,8 kWh rashladne energije.

Omjer proizvedene rashladne energije i potrošene električne energije iznosio je približno 6,35 : 1.

Još je zanimljiviji podatak o tome kada je aktivno hlađenje uopće bilo potrebno. Dizalica topline hladila je kuću samo 6., 7., 8., 10. i 12. kolovoza. Od 13. kolovoza nadalje aktivno hlađenje više nije bilo uključeno, a unutarnja je temperatura unatoč tome ostala u ugodnom rasponu.

Dobar je primjer 20. kolovoza, kada je vanjska temperatura porasla na približno 35,4 °C, dok se temperatura u kući zadržala između približno 23 i 24 °C.

Sljedećeg je dana unutarnja temperatura dosegnula najvišu vrijednost u analiziranom razdoblju, oko 24,4 °C. Nakon toga, s promjenom vremena i padom vanjskih temperatura, počela se postupno smanjivati – bez aktivnog hlađenja dizalice topline.

Kuća je sustav, ali važan je i način na koji je koristimo

Foto: Lumar

Dobri rezultati ne mogu se pripisati samo jednom elementu kuće. Na ljetnu ugodu utječe kombinacija arhitektonskog rješenja, kvalitetne toplinske ovojnice, ostakljenja i vanjskog zasjenjenja, ventilacije, tehničkih sustava te načina korištenja prostora.

Tijekom hladnijih noći i ranih jutarnjih sati Gregor je povremeno intenzivnije provjetravao kuću otvaranjem prozora. Kada je vanjska temperatura bila dovoljno niska, koristio je prirodno noćno hlađenje.

Tijekom dana prozori su ostajali zatvoreni, dok je izmjenu zraka osiguravao centralni ventilacijski sustav Vaillant recoVAIR.

Takav se način korištenja pokazao učinkovitim. Kada su se krajem kolovoza noćne temperature spustile na približno 12 do 15 °C, intenzivno noćno provjetravanje više nije bilo potrebno.

Ovo iskustvo dobro pokazuje važno načelo energetski učinkovite gradnje: ljetna ugoda ne ovisi samo o hlađenju, nego prije svega o tome koliko učinkovito sprječavamo pregrijavanje kuće.

Što najviše utječe na ljetnu ugodu u montažnoj kući?

Foto: Lumar

Na temperaturu u kući utječe više međusobno povezanih čimbenika. Među najvažnijima su: • Kvalitetna toplinska ovojnica – smanjuje prijenos topline kroz konstrukciju. • Vanjsko zasjenjenje – ograničava izravne sunčeve dobitke kroz staklene površine. • Promišljena orijentacija kuće i raspored ostakljenja – prilagođeni lokaciji i njezinim uvjetima. • Kontrolirana ventilacija – osigurava stalnu izmjenu zraka. • Noćno i ranojutarnje provjetravanje – koristi se kada vanjske temperature to omogućuju. • Učinkovit sustav hlađenja – pomaže tijekom najnepovoljnijih vremenskih razdoblja. • Pravilan način korištenja kuće i njezinih sustava – pridonosi održavanju ugodne unutarnje klime.

Ključno je upravo povezivanje svih tih elemenata. Nijedna pojedinačna tehnologija sama po sebi ne jamči kvalitetne uvjete stanovanja. Važno je da arhitektura, konstrukcija i tehnička rješenja funkcioniraju kao cjelina.

Što Gregorova mjerenja govore o ljetnom pregrijavanju?

Foto: Lumar

Ne postoji jedinstven odgovor koji vrijedi za sve montažne kuće. Na ljetne temperature utječu lokacija, arhitektonsko rješenje, orijentacija, veličina i položaj staklenih površina, zasjenjenje, sastav konstrukcije, tehnički sustavi, vremenske prilike, ali i navike stanara. Zato se podaci iz jedne kuće ne mogu izravno primijeniti na sve objekte. Gregorova mjerenja ipak pružaju konkretan primjer stvarnih uvjeta korištenja kuće tijekom ljetnih vrućina.

• 37,6 °C – najviša vanjska temperatura • 24,4 °C – najviša unutarnja temperatura • 23,3 °C – prosječna unutarnja temperatura • 15,4 kWh – potrošnja električne energije za aktivno hlađenje od 6. do 25. kolovoza

Pritom je druga polovica analiziranog razdoblja protekla gotovo u potpunosti bez aktivnog hlađenja.

„Najvažnije je saznanje da kod energetski učinkovite montažne kuće nije važna samo snaga sustava za hlađenje. Mnogo je važnije spriječiti da toplina uopće uđe u kuću”, opisuje svoje iskustvo Gregor Jelen.

Česta pitanja o montažnim kućama i ljetnim vrućinama

Pregrijavaju li se montažne kuće ljeti? Ljetno pregrijavanje ne ovisi samo o načinu gradnje. Na njega utječu projektiranje kuće, toplinska ovojnica, orijentacija, ostakljenje, vanjsko zasjenjenje, ventilacija, sustav hlađenja i način korištenja prostora. U Gregorovoj kući, pri najvišoj vanjskoj temperaturi od 37,6 °C, najviša izmjerena unutarnja temperatura iznosila je 24,4 °C.

Kako spriječiti pregrijavanje kuće ljeti? Važni su kvalitetna toplinska ovojnica, vanjsko zasjenjenje, promišljena orijentacija i raspored ostakljenja te pravilno korištenje ventilacije i prozora. Cilj je prije svega ograničiti ulazak topline u kuću prije nego što postane potrebno aktivno hlađenje.

Treba li energetski učinkovita kuća aktivno hlađenje? Potreba za hlađenjem ovisi o konkretnoj kući, njezinoj lokaciji, projektu, vremenskim uvjetima i načinu korištenja. U Gregorovoj kući aktivno je hlađenje tijekom analiziranog razdoblja bilo potrebno samo nekoliko dana.

Ima li smisla otvarati prozore noću ljeti? Kada je vanjska temperatura niža od unutarnje, noćno ili ranojutarnje provjetravanje može pomoći u hlađenju kuće. Tijekom najtoplijeg dijela dana preporučljivo je ograničiti ulazak vrućeg vanjskog zraka i izravnog sunčeva zračenja.

Kvaliteta stanovanja vidi se tijekom cijele godine

Foto: Lumar

Energetski učinkovita kuća važna je ne samo zbog niske potrošnje energije. Njezina se stvarna vrijednost pokazuje u svakodnevnom životu – zimi, tijekom prijelaznih razdoblja, ali i usred ljetnog toplinskog vala.

Gregorovo iskustvo pruža konkretan uvid u prvo ljeto provedeno u kući Lumar i pokazuje kako se promišljene odluke tijekom projektiranja i gradnje odražavaju na stvarnu ugodu stanovanja.

Na kraju nije važno samo koliko energije kuća troši, nego prije svega kako se u njoj živi. Više informacija pronađi na www.hr.lumar.si a za direktan kontakt sa prozivođačem pošalji email na info@lumar.si.

Foto: Lumar